Svjetski dan cerebralne paralize: pogled na pristupačnost Zagreba
Svjetski dan cerebralne paralize, koji se obilježava 6. listopada, prilika je za razgovor o životu osoba s cerebralnom paralizom, njihovim pravima, mogućnostima i preprekama s kojima se svakodnevno susreću. Cerebralna paraliza može utjecati na kretanje, komunikaciju, obrazovanje, rad, samostalnost i sudjelovanje u društvu, no kvaliteta života ne ovisi samo o samom stanju, već i o tome koliko je okruženje u kojem osoba živi pristupačno, uključivo i prilagođeno različitim potrebama.
Grad po mjeri svih svojih građana: prema pristupačnijem Zagrebu
Kada govorimo o Zagrebu, važno je istaknuti kako je prema podacima objavljenim u Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu na području Grada Zagreba živjelo 3.898 osoba s cerebralnom paralizom, a one su činile 3% ukupnog broja osoba s invaliditetom. U posljednjih nekoliko godina, za njih, kao i za ostale osobe s invaliditetom, napravljen je niz pomaka prema osiguranju pristupačnosti i inkluzije na području Zagreba.
Razvijena su rješenja koja olakšavaju kretanje gradom, povećana je dostupnost niskopodnih tramvaja i autobusa, osigurana je usluga prijevoza za osobe s invaliditetom, a pristupačnost se sve više uključuje u planiranje javnih prostora, prometne infrastrukture i gradskih sadržaja. Važan korak predstavlja i razvoj digitalnih alata poput Pristupačnog Zagreba, koji osobama s invaliditetom pruža informacije o pristupačnosti raznih sadržaja – od kulture, zdravstva, sporta i brojnih drugih.
Napredak je vidljiv i u nastojanjima da se pristupačnost promatra šire od samog uklanjanja arhitektonskih prepreka. U Zagrebu se provode aktivnosti usmjerene na uključivanje osoba s invaliditetom u obrazovanje, kulturu, sport i društveni život, a održavaju se i edukacije o pristupačnosti i uključivanju. Tijekom 2025. godine Pravobranitelj za osobe s invaliditetom posebno je istaknuo važnost nastavka ulaganja u pristupačnost Zagreba, uz potrebu uklanjanja arhitektonskih, informacijskih i drugih prepreka.
Ipak, svakodnevno iskustvo osoba s invaliditetom pokazuje da pristupačnost Zagreba još uvijek nije ujednačena. Kao izazovi i dalje se pojavljuju nepovezane pristupačne pješačke rute, prepreke na nogostupima, poteškoće u korištenju javnog prijevoza, pristupačnost pojedinih javnih i sportskih sadržaja te nemogućnost samostalnog sudjelovanja u životu zajednice. Na sastanku održanom u prosincu 2025. godine s predstavnicima Grada Zagreba među temama su, između ostaloga, istaknuti specijalizirani prijevoz, pristupačnost Jaruna, rješenja za osobe koje se kreću u invalidskim kolicima, zagrebačka uspinjača i pristupačnost prostora tijekom javnih događanja.
Zato buduća poboljšanja trebaju biti usmjerena na stvaranje povezanog i cjelovitog sustava pristupačnosti. Nije dovoljno prilagoditi pojedinu zgradu ili postaviti rampu ako do nje nije moguće sigurno doći. Potrebno je povezati pristupačne nogostupe, prijelaze, javni prijevoz, javne ustanove i druge sadržaje u funkcionalne rute koje osobama s invaliditetom omogućuju samostalno kretanje. Jednako je važno nastaviti razvijati dostupne usluge namijenjene podršci osobama s invaliditetom, pristupačno stanovanje te mogućnosti za samostalan život i aktivno sudjelovanje u zajednici.
Pri planiranju novih projekata i rekonstrukciji postojećih prostora potrebno je pristupačnost uključivati od samog početka, kroz načelo univerzalnog dizajna, a ne naknadno kao prilagodbu. Pritom osobe s invaliditetom i udruge koje djeluju na tom području trebaju biti aktivno uključene u planiranje, provedbu i procjenu rješenja. Samo tako možemo osigurati da Zagreb ne bude samo grad u kojem postoje pristupačni pojedinačni sadržaji, nego grad u kojem osoba s invaliditetom može samostalno i ravnopravno živjeti, kretati se i sudjelovati u životu zajednice.
Doznajte više:
Svakodnevica iz perspektive Zagrepčana Kristijana Obrada, mladića s cerebralnom paralizom – dokumentarni film „U pokretu“, autora Mihaela Vrbanića
Važnost rane razvojne podrške djeci s cerebralnom paralizom, članak nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu – HURID, autorica prof. dr. sc. Jasmine Ivšac Pavliše, Marine Šimanović, prof. psih., spec. rehab. educ. i Blanke Turze, ovlaštene savjetodavne terapeutkinje