Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 8. centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja organizirao je okrugli stol pod nazivom „Ljudskopravaški pristup invaliditetu“. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici 8. centra znanja, Ivan Novosel programski direktor Kuće ljudskih prava i Anka Slošnjak pravobraniteljica za osobe s invaliditetom koja se sudionicima okruglog stola obratila video uključenjem. Uvodno izlaganje obuhvaćalo je pitanja ljudskih prava i osobe s invaliditetom s naglaskom na ljudskopravaški pristup invaliditetu (rights base approach). Ljudskopravaški pristup je ograničavajući, ali pravno razumljiv. Stoga, pristup se razlikuje u tome što po njemu građani imaju pravo i kao građani mogu zahtijevati za razliku od pristupa utemeljenog na potrebama. Od 2006. g. kada je donesena Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom udahnuta je nova borba prema ljudskim pravima. Svako društvo mora omogućiti svim građanima da žive dostojanstveno i sretno. Konstatira se da je u RH vrlo niska razina dijaloga s predstavnicima vlasti, izostaje institucionalnog kapaciteta, volje i snage te su društvene skupine – osobe s invaliditetom ugrožene. Iz toga proizlazi pitanje na koji način u RH osobe s invaliditetom mogu ostvariti svoja prava budući da je prisutan zastoj u sustavu da izvrši svoje obaveze. Sustav se ne može graditi i oslanjati na projektno financiranje. Sinergijom dionika potrebno je jačim zagovaranjem težiti cilju da sustav bude bolji. Ujedno je to i izazov budući da treba ulagati u kapacitete dionika edukacijama i osnaživanjem, kako bi nas država bolje uvažavala. Kako je moguća promjena? Vođenjem dijaloga, učenjem metoda, savezništvom, solidarnošću; kako bi zajedno s institucijama/državom ojačali sustav. Glavnu ulogu u ljudskim pravima prvenstveno ima država budući se ona obvezala osigurati ta prava s dostojanstvom i bez diskriminacije (iz izlaganja I. Novosela).
Proteklih godina radi se na propisima od važnosti za osobe s invaliditetom (osobna asistencija, inkluzivni dodatak, socijalna skrb). Promjena nema. Upućeno je više od 2000 kritika/komentara ali se prijedlozi vrlo malo uvažavaju. Ukazano je ukoliko se novi prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi usvoji i nadalje ćemo svjedočiti kršenju prava osobama s invaliditetom. Društvu se ukazuje na osobe s invaliditetom kao dio društva; njihove vještine, identitet, dostojanstvo; međutim pomaka je i nadalje minimalno. Osobe s invaliditetom nisu zadovoljne uslugama i podrškama. Potrebno je razviti ranu intervenciju ravnomjerno dostupnu u RH, ojačati obrazovne procese i usluge. Djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom mogu uz podršku živjeti puni i ispunjeni život. Covid-19 ne može biti izgovor za nečinjenje, prebacivanje odgovornosti na druge. Osobama s invaliditetom se u RH krše prava. Osobe s invaliditetom trebaju dobiti ista prava kao i svih ostali (iz izlaganja A. Slonjšak).
Lorena Vovk, pravnica iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske izlagala je na temu 8. centar znanja – najveća ljudskopravaška mreža u RH. Istaknuta je Konvencija (KPOSI) kao novi pristup invaliditetu, a neovisan život kao baza ljudskopravaškog pristupa invaliditetu.
U drugom dijelu okruglog stola prezentirani su ključni izazovi u radu saveza udruga osoba s invaliditetom, a koji se odnose na diskriminaciju članova. HSUCDP je istaknuo nedostatak intervencija za rizično rođene bebe, pravodobnih terapijskih usluga, neravnomjerno dostupnu ranu intervenciju, nedovoljnu mogućnost korištenja potrebne rehabilitacije i drugih modernih pristupa zdravstvenim uslugama i zahvatima. Prisutno je nejednako postupanje u odgojno-obrazovnim ustanovama budući da izostaje uključivo obrazovanje s pomoćnim tehnologijama, nedovoljna je podrška pomoćnika i asistenata u nastavi. Osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji zbog većeg angažmana i okolnosti potreba nemaju iste mogućnosti za stvaranje mogućnosti za ostvarivanje i zadovoljavanje životnih potreba te stvaranje uvjeta za zapošljavanje, prihode i stanovanje. Iz toga proizlazi ugroza socijalne sigurnosti i utjecaj na životni standard. Zbog još uvijek prisutne okolišne nepristupačnosti i neprilagođenosti pravo na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu nije u cijelosti dostupno. Također, osobama s CP krše se prava na slobodu izbora, vlastiti odabir i neovisnost.
