SVJETSKI DAN • 24. LISTOPADA
Svjetski dan borbe protiv dječje paralize
Cijepljenjem do svijeta bez dječje paralize
Hrvatska desetljećima nema zabilježen slučaj dječje paralize, ali globalna borba protiv poliovirusa još nije završena.
ŠTO JE DJEČJA PARALIZA?
Dječja paraliza, odnosno poliomijelitis, zarazna je bolest koju uzrokuje poliovirus. Virus se najčešće prenosi fekalno-oralnim putem, preko kontaminiranih ruku, vode ili hrane. Ova bolest u pravilu pogađa djecu.
Većina zaraženih osoba nema izražene simptome ili ima blagu kliničku sliku. Međutim, u manjem broju slučajeva virus zahvaća živčani sustav i može uzrokovati naglu slabost mišića ili trajnu paralizu. Ako zahvati mišiće odgovorne za disanje, bolest može biti smrtonosna.
Prije razvoja cjepiva poliomijelitis je predstavljao velik javnozdravstveni problem. Osim što je uzrokovao smrtne ishode, mnoge je ljude ostavljao s trajnim posljedicama, potrebom za dugotrajnom rehabilitacijom i različitim oblicima podrške. I danas živimo u društvu u kojem osobe koje su preboljele dječju paralizu mogu imati dugoročne zdravstvene i funkcionalne posljedice.
Za samu infekciju ne postoji specifičan lijek kojim bi se virus uklonio iz organizma. Zbog toga je cijepljenje najučinkovitiji način prevencije bolesti.
Hrvatska bez poliomijelitisa od 1989. godine
U Hrvatskoj je posljednji slučaj poliomijelitisa zabilježen 1989. godine. Veliku prekretnicu u suzbijanju bolesti predstavljalo je uvođenje cijepljenja 1961. godine, nakon teških epidemija koje su Hrvatsku pogodile tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Na globalnoj razini, od pokretanja Globalne inicijative za iskorjenjivanje dječje paralize 1988. godine, broj slučajeva uzrokovanih divljim poliovirusom smanjen je za više od 99 posto. Ipak, bolest još nije iskorijenjena u cijelom svijetu. Divlji poliovirus i dalje je endemski prisutan u Afganistanu i Pakistanu.
Zbog toga činjenica da u Hrvatskoj desetljećima nema zabilježenih slučajeva ne znači da možemo zanemariti rizik. Dok god virus cirkulira u svijetu, važni su održavanje visoke procijepljenosti, kontinuirani epidemiološki nadzor i pravodobno prepoznavanje mogućih slučajeva.
Epidemije dječje paralize u Hrvatskoj 1953. i 1960. godine
Hrvatska je sredinom prošlog stoljeća doživjela teške epidemije poliomijelitisa, koje su ostavile značajne posljedice na oboljele, njihove obitelji i zdravstveni sustav.
1953.
Epidemija u Hrvatskoj
1960.
Nova epidemija
1961.
Masovno cijepljenje
1989.
Virus je eliminiran
Tijekom 1953. godine u Hrvatskoj su prijavljena 388 slučaja dječje paralize i devet smrtnih ishoda, od čega je u Zaraznoj bolnici u Zagrebu liječeno 182 bolesnika, odnosno 47% ukupnog broja u Hrvatskoj. Stručni radovi iz tog razdoblja, objavljeni u Liječničkom vjesniku, iscrpno dokumentiraju klinička obilježja bolesti i iskustva zdravstvenih djelatnika u liječenju oboljelih.
Nova velika epidemija pogodila je Hrvatsku 1960. godine, kada su zabilježena 563 slučaja poliomielitisa, pri čemu je ponovo prednjačio Zagreb s 234 slučaja, odnosno 42% ukupnog broja zabilježena na području Hrvatske. O njezinu opsegu svjedoči i stručni rad Epidemija poliomijelitisa u Hrvatskoj 1960. g., objavljen 1961. godine u časopisu Liječnički vjesnik. Te su epidemije pokazale koliko ozbiljne posljedice poliomijelitis može imati te koliko je važna sustavna prevencija.
Nakon epidemija provedena je velika kampanja cijepljenja protiv poliomijelitisa. U proljeće 1961. godine u Hrvatskoj je započelo masovno cijepljenje živim, oslabljenim poliovirusnim cjepivom, koje je obuhvatilo osobe u dobi od tri mjeseca do 20 godina. Od lipnja do prosinca 1961. zabilježeno je svega šest slučajeva bolesti, što je bio izrazito značajan rezultat i važna prekretnica u zaštiti stanovništva.
Uvođenje cijepljenja pokazalo je koliko znanstvena dostignuća, organizirano javno zdravstvo i široka uključenost stanovništva mogu pridonijeti suzbijanju zaraznih bolesti.
Kako se danas borimo protiv dječje paralize?
Borba protiv poliomijelitisa temelji se na nekoliko ključnih aktivnosti.
Redovito cijepljenje
Najučinkovitija mjera zaštite. Potrebno je osigurati da sva djeca prime preporučene doze cjepiva, u skladu s nacionalnim programom cijepljenja.
Epidemiološki nadzor
Pravodobno prepoznavanje mogućih slučajeva bolesti i praćenje cirkulacije poliovirusa, uključujući nadzor otpadnih voda.
Međunarodna suradnja
Potpuno iskorjenjivanje poliomijelitisa moguće je samo uz kontinuirane i koordinirane napore svih zemalja.
Svijet bez dječje paralize zajednička je odgovornost
Svjetski dan borbe protiv dječje paralize podsjeća nas na velik napredak koji je ostvaren zahvaljujući cjepivima, znanosti i organiziranom javnom zdravstvu. Istodobno nas upozorava da postignute rezultate treba čuvati i da borba nije završena dok god virus cirkulira u bilo kojem dijelu svijeta.
Dječja paraliza bolest je koju možemo spriječiti. Održavanjem visoke procijepljenosti, podrškom globalnim naporima za iskorjenjivanje bolesti i uvažavanjem iskustava osoba koje žive s njezinim posljedicama možemo pridonijeti svijetu u kojem buduće generacije više neće morati strahovati od poliomijelitisa.
Izvori i dodatna literatura
- Fališevac, J., Rulnjević, J. i Hirtzler, R. (1961). Epidemija poliomijelitisa u Hrvatskoj 1960. g. Liječnički vjesnik, 83, 567–585.
- Hellenbach, H. i Ljubibratić, P. (1954). Cases of poliomyelitis treated at the Hospital for Infectious Diseases in Zagreb in 1953. Liječnički vjesnik.
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetski dan borbe protiv dječje paralize. Pročitaj članak
- Ikić, D. i sur. (1963). Preliminary report on vaccination in Croatia against poliomyelitis with type 1 (CHAT) and type 3 (W-Fox) attenuated polioviruses of Koprowski. Bulletin of the World Health Organization, 28(2), 217–223. Cjeloviti tekst rada
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). (2025). Poliomyelitis: Questions and answers. Pročitaj članak