Dana 17. i 18. listopada u Hotelu Holiday održan je XXI. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem o temi „Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom- primjena i monitoring“ u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Prvi dan simpozija sastojao se od dva dijela. Prvi blok izlaganja bio je posvećen temi financiranja organizacija osoba s invaliditetom u inozemstvu. Predstavnik Disabled People’s International Jean Luc- Simon istaknuo je implementaciju zakona o uključivanju osoba s invaliditetom u društvo kao izazov s kojim se suočavaju europske države. Kao najbolji alat za donošenje učinkovitih rješenja naveo je moto „Ništa o nama bez nas“, odnosno sudjelovanje samih osoba s invaliditetom u donošenju odluka. Iskustvo Slovenije u sustavnom financiranju organizacija osoba s invaliditetom prenio je predstavnik European Alliance of Muscular Dystrophy Boris Šuštaršić. Zakonom o invalidskim organizacijama određen je sistem javnog financiranja prema kojem udruge građana mogu dobiti status ljudskih organizacija ako ispune određene uvjete. Dobivanjem tog statusa ostvaruju pravo na određena mjesečna financijska sredstva koja im omogućavaju obavljanje tekućih poslova i razvijanje strateške politike. Pierre Gyselick, predstavnik European Disability Foruma, predstavio je način financiranja usluge osobne asistencije u Flandriji- Belgiji. Uveden je osobni budžet prema kojem se novac raspodjeljuje direktno korisnicima kako bi oni mogli na tržištu kupovati usluge. Predstavnik Disabled People’s International- European Region Giampiero Griffo u prezentaciji „Humanitarne situacije i krizna stanja“ upozorio je na činjenicu da osobe s invaliditetom nisu uključene u pravila postupanja u hitnim situacijama. Zbog toga je nužna promjena paradigme iz humanitarnog pristupa u pristup ljudskih prava u kojem se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka i zahtjeva jednaki tretman svih osoba bez obzira na invaliditet. Nužno je uključiti osobe s invaliditetom u intervencije prve pomoći i poboljšati znanja i kompetencije zaposlenika o potrebama osoba s invaliditetom.
Drugi blok izlaganja sastojao se od predavanja na temu novih zakonskih regulativa vezanih uz zapošljavanje osoba s invaliditetom. Željko Skelin i Nebojša Grmeša predstavili su rad Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i istaknuli da je u prvih devet mjeseci 2016. godine isplaćeno 12 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje 965 osoba s invaliditetom. Jasna Gašparović iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb navela je da su najčešće naručivane usluge rehabilitacijska procjena razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa i procjena radne učinkovitosti osobe s invaliditetom. Model profesionalne rehabilitacije koji se provodi u Centru temelji se na individualnom i interdisciplinarnom pristupu.
U sklopu radionice „Rana intervencija“ istaknuta je važnost rane intervencije kod djece s teškoćama u razvoju ali i odraslih osoba koje postanu osobe s invaliditetom. Kao osnovni problemi istaknuti su nedostatak informacija o pružateljima usluga i neumreženost pružatelja usluga, potreba za pronalaženjem sustavnih rješenja i potreba za edukacijom stručnjaka. Također, navedeno je da se većina ustanova nalazi na području grada Zagreba i da roditeljima nedostaje potpora u zajednici.
Drugi dan simpozija bio je posvećen pitanju osobnih pomagača. Ispred Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić predstavila je Europski stup socijalnih prava koji ima za cilj dopuniti prava navođenjem niza temeljnih načela koja bi trebala postati zajednička državama članicama. Ta načela su jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedniji uvjeti rada i primjerena i održiva socijalna zaštita. Istaknula je velike i drastične nejednakosti u Hrvatskoj: osobe u invalidskoj mirovini ostvaruju u prosjeku 70% manji dohodak od prosječnog dok osobe u braniteljskoj mirovini dosežu 80% prosječnog dohotka. Branka Meić Salie iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kao preduvjet ravnopravnosti osoba s invaliditetom navela je razumnu prilagodbu. Načelnica Sektora za politike za osobe s invaliditetom i odrasle osobe Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Zvjezdana Bogdanović izložila je perspektive za uslugu osobne asistencije. Trenutno je u trogodišnji program uključeno 644 korisnika iz 80 udruga, a u jednogodišnji financiran iz Europskog socijalnog fonda 509 korisnika iz 51 udruge. Neophodno je osigurati održivost usluge i omogućiti uključivanje novih korisnika korištenjem državnog proračuna, sredstava Europskog socijalnog fonda i dijela prihoda od igara na sreću. Potrebno je angažirati Povjerenstvo koje će napraviti probir za osobne pomagače za dodatne kandidate i riješiti pitanje zakonske regulative kojom bi usluga osobnog pomagača bila definirana kao jedno od prava iz područja socijalne skrbi.
Ispred Hrvatskog saveza udruga invalida rada i predstavnik Pravnog savjetovališta SOIH-a Leke Sokolaj prezentirao je Zakon o zaštiti na radu prema kojem su udruge i savezi obvezni primjenjivati mjere zaštite na radu. Usluga se može ugovoriti sa fizičkom ili pravnom osobom koja pruža usluge zaštite na radu.
Kao zaključci simpozija navedeni su: potreba za sudjelovanjem osoba s invaliditetom u svim procesima donošenja odluka, pitanje sustavnog financiranja udruga i saveza, nastavak rada Povjerenstva za inkluzivni dodatak, pokretanje projekata za krizna stanja, upućivanje zaključaka novoj Vladi Republike Hrvatske, pokretanje pitanja rane intervencije, hitno upućivanje pisma Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vezano uz probleme s financiranjem, osnivanje Povjerenstva u koje će biti uključeni predstavnici udruga i saveza za hitan sastanak s nadležnim Ministarstvima vezano uz pitanje financiranja osobnih pomagača.
Na simpoziju je sudjelovalo oko 200 osoba, među kojima su bili predstavnici ministarstava, grada Zagreba, međunarodnih organizacija osoba s invaliditetom, Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, medicinskih organizacija, saveza, udruga, ustanova, škola, centara za rehabilitaciju i brojni drugi.
