U organizaciji Predstavništva Europske komisije i Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, 14. ožujka 2014. godine održana je konferencija na temu Žene, ekonomsko nasilje i stakleni strop u Hrvatskoj u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u svrhu sprječavanja nasilja nad ženama, te zagovaranja ženskih prava.
Konferencija je bila podijeljena u 3 dijela. Prvom dijelu konferencije odnosno panel-diskusiji prisustvovali su Dubravka Šuica; zastupnica u Europskom parlamentu (Europska pučka stranka), Sandra Petrović Jakovina; zastupnica u Europskom parlamentu (Socijalisti i demokrati), dr. sc. Predrag Bejaković; znanstveni savjetnik iz Instituta za javne financije, te Krešimir Sever; predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Prisutnima su također sa svojim komentarima sudjelovali Zrinka Vrabec Mojzeš; savjetnica za društvene djelatnosti u uredu predsjednika RH Ive Josipovića, te zastupnice u Hrvatskom saboru; Gordana Sobol (SDP) i Ingrid Antičević Marinović (SDP).
Kroz panel diskusiju obradile su se sve teme koje se tiču ravnopravnosti spolova u RH, uzimajući u obzir podatke koji su dobiveni na temelju istraživanja na području cijele EU. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je kako je u Hrvatskoj prisutno i obiteljsko i ekonomsko nasilje; zakoni postoje, ali se ne implementiraju, odnosno ne provode se u praksi. Naglašeno je kako u jednoj godini žena zaradi 12 plaća, dok muškarac u istom razdoblju zaradi 14. Isto tako, istaknuto je kako je prisutan efekt staklenog stropa u pogledu zauzimanja rukovodećih mjesta prema spolu, što se više penjemo prema vrhu ljestvice rukovodećih mjesta, postotak žena na vodećim položajima se smanjuje. Razlog tome je i taj što žene često zbog obiteljskih razloga, odnosno obveza u privatnom životu ne žele prihvatiti položaje na rukovodećim mjestima, iako podaci istraživanja pokazuju kako su one obrazovanije i bolje prolaze od muškaraca na testiranjima prilikom apliciranja za posao. Na području politike je također zabilježena neravnopravnost muškaraca i žena; samo je 21% parlamentarki u cijeloj Europi. U RH uvedena je kvotna obveza od 40% žena koje moraju biti prisutne na izbornim listama, no to je samo obveza koje se ne provodi u praksi, a i dalje je prisutan nedovoljan postotak žena u političkom životu u Europskoj uniji i RH. Velik problem na tržištu rada jest zapošljavanje žena na određeno radno vrijeme i to u postotku od oko 85% (prepreka majčinstva, umjetna oplodnja navode se najviše kao razlozi zbog kojih se ženama daje određeni rok za trajanje radnog odnosa).
U drugom dijelu konferencije predstavljeni su dobri primjeri prakse žena poduzetnica koje su usprkos mnogim preprekama pokrenule vlastite obrte. Jedna od njih bila je i Marina Habijanec, koja se prilikom samozapošljavanja suočila s dvostrukim preprekama; i kao žena i kao osoba s invaliditetom. Marina Habijanec navela je predrasude poduzetnika za zapošljavanje osobe s invaliditetom, vlastite prepreke vezane uz mobilnost, te nerazumijevanje okoline za dostupnost/prilagođenost mjesta sastanka u direktnom poslovnom kontaktu. Kao okidač za pokretanje vlastitog poduzetništva kod sve tri poduzetnice bila je ljutnja, te nepovoljna životna ili pak poslovna situacija. Ono što je poduzetnice tjeralo da idu naprijed i da ustraju bila je ili podrška bližnjih, ili podrška medija (u slučaju udruge Kamensko), ili pak veliko samopouzdanje.
Nakon predstavljanja uspješnih poduzetnica Tatjana Divjak održala je trening umijeća življenja koji je djelovao vrlo motivirajuće za daljnji uspješan rad poduzetnica, ali i publike koja se sastojala većinskim dijelom od ženske populacije. Tatjana Divjak naglasila je važnost mijenjanja samosvijesti žena budući da većina žena i dalje doživljava sebe kao žrtvu. Kako tvrdi, potrebno je razbijanje ”mentaliteta žrtve” budući da žrtva vidi probleme kao stalne i pristaje na njih. Potrebno je ženama da se samoaktiviraju, da žena sama traži prilike i ne odustaje, te čini one odabire koje je osnažuju. Tatjana Divjak istaknula je kako žene ne smiju pristati na strah koji ih samo paralizira, nego trebaju postati kreativni gospodari vlastitog života.
Treći dio konferencije posvećen je predstavljanju uspješnog projekta ”Žene na tržištu rada”, u okviru Europskog programa Instrumenta pretpristupne pomoći IV. Komponente za razdoblje 2007. – 2009. U sklopu tog projekta održane su informatičke edukacije za nezaposlene žene s ciljem povećavanja zapošljivosti žena u nepovoljnom položaju te podupiranje njihovog ulaska na tržište rada. Projekt su organizirali Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo socijalne politike i mladih, a financiran je od strane EU. Moderatorica info radionice o EU projektima bila je Katarina Ivanković Knežević; načelnica Sektora za programiranje, praćenje i vrjednovanje programa i projekata EU u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Katarina Ivanković Knežević istaknula je inovativnost predstavljenog projekta ”Žene na tržištu rada”, odnosno integrirane socijalne usluge.
Zaključci cjeloukupne konferencije bazirali su se uglavnom na činjenicama da ženama nedostaje samosvijesti na čemu je potrebno poraditi, da zakone treba implementirati u praksi jer isti u praksi sada ne funkcioniraju, te da je svakako potreban kvalitetniji i svrsishodniji dijalog među institucijama po pitanju ravnopravnosti spolova.
