Naslovna

Međunarodna panel rasprava pod nazivom „Primjereno stanovanje osoba s invaliditetom u RH i regiji – primjeri dobre i loše prakse“

Međunarodna panel rasprava pod nazivom „Primjereno stanovanje osoba s invaliditetom u RH i regiji – primjeri dobre i loše prakse“ održana je 15. studenoga 2021. godine u organizaciji 8. centra znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom u okviru kampanje “Je li osobama s invaliditetom u RH primjereno stanovanje lutrija?” koja je pokrenuta s ciljem donošenja odgovarajućeg pravnog okvira za socijalno stanovanje u Republici Hrvatskoj.

Panel rasprava dala je prikaz kako su pitanje socijalnog stanovanja riješile zemlje u RH okruženju. Iako pojam socijalnog stanovanja podrazumijeva širu sliku i odnosi se i na druge ranjive skupine, panel rasprava dala je uvid i informacije o pitanjima socijalnog stanovanja u okviru njihovih zakonskih rješenja, a koja se odnose i uključuju osobe s invaliditetom. Ispred Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na panelu je sudjelovala Marija Borovec, voditeljica Službe za zaštitu osoba s invaliditetom i skrbništvo i Ivana Pintar, ravnateljica Uprave za upravljanje i raspolaganje nekretninama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ispred Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sudjelovao je Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice. Na panel raspravi sudjelovali su predstavnici nacionalnih saveza/organizacija osoba s invaliditetom Ivan Jakovljević iz Republike Slovenije, Ivanka Jovanović iz Republike Srbije, Zoran Dobraš iz Republike Srpske (BiH), Goran Spasov iz Republike Sjeverne Makedonije, a pisano izvješće iz Republike Crne Gore poslala je Aleksandra Popović. Također na panelu je sudjelovao i Gojko Bežovan, prof. Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao jedan od vodećih stručnjaka socijalne politike, te predstavnici nacionalnih saveza i udruga osoba s invaliditetom Hrvatske.

Uvodnu riječ ispred 8. centra znanja dala je Marica Mirić te uvela sudionike u temu panela i najavila video kampanje. Panel je započeo premijerno puštenim video filmom o socijalnom stanovanju u RH iz perspektiva osoba s invaliditetom. U video-u su prikazani i rezultati provedenog istraživanja o socijalnom stanovanju. Istaknut je podatak da su stanovi u RH skupi, neprilagođeni osobama s invaliditetom, velik broj osoba s invaliditetom je nezadovoljno i zalažu se da u RH treba žurno donijeti zakon o socijalnom stanovanju.

Predstavnice ministarstva izložile su niz zakonskih rješenja koja su u nadležnosti raznih tijela RH, tj. socijalno stanovanje kao dio socijalne politike izlazi iz djelokruga rada pojedinačnih ministarstava. Istaknule su da je socijalno stanovanje velik izazov u svim državama EU, pa tako i u RH.

Prof. Bežovan sudionicima se obratio s podatkom da teme o socijalnom stanovanju u RH nisu teme javnih rasprava. Socijalno stanovanje je vrlo važna tema, a osobe s invaliditetom u RH su stambeno isključene osobe. Zadatak svake države je priuštivo stanovanje usmjereno na socijalno isključene osobe, a dio financijskih sredstava može se osigurati za gradnju socijalnih stanova, ali se to nažalost u RH ne radi.

Predstavnici iz zemalja iz okruženja podijelili su svoja iskustva u primjeni propisa o socijalnom stanovanju u njihovim zemljama.

Republika Slovenija: pojam socijalnog stanovanja zamjenjuje pojam neprofitnog stana. Od ukupnog broja neprofitnih stanova 10% stanova se odnosi na osobe s invaliditetom od kojih se 70% uspješno realizira. Osobe s invaliditetom jesu prioritetna skupina pri čemu se procjenjuje imovinski cenzus te drugi potrebni kriteriji za zadovoljavanje uvjeta za neprofitni stan. Financiranje neprofitnih stanova ovise o svakoj lokalnoj zajednici, te one osiguravaju svoj stambeni fond. Država djelomično subvencionira za takve stanove. Ljubljana je nadprosječno uspješna po stambenom fondu i zbrinjavanju te ulaže godišnje 10 milijuna eura. Državni proračun Slovenije od ukupnog proračuna od 13,5 milijardi eura, odvaja tek 6 milijuna eura za stambeni fond. U Sloveniji nema puno novogradnje, osim Ljubljane i još ponekog većeg grada, a niti ne postoje neprofitne organizacije ili zadruge koje bi se bavile stambenim zbrinjavanjem.  Cijena najma neprofitnog stana u Sloveniji iznosi okvirno 3,5 eur/1m2. U očekivanju je porast cijene na 5,00 eur/1m2. Tržišna cijena najma iznosi 12,00-15,00 eur/1m2. Potrebna je veća intervencija države za dugoročnu uspješnu stambenu politiku. Slovenija se inspirira Austrijom, u kojoj se za stambeni fond države prikuplja kroz doprinose poslodavaca i radnika u iznosu od 0,5% bruto plaće. Povećanje stambenog fonda nužno je za blagostanje jedne države. Slična intervencija vladala je i za vrijeme bivše države, što raspadom; nove države nisu nastavile primjenjivati.

Republika Srbija: na snazi je Zakon o stanovanju i održavanju zgrada koji pod pojmom stambenog stanovanja podrazumijeva pojam stambene podrške za osobe s invaliditetom kao oblik pomoći osobama koje ne mogu svoje stanovanje riješiti po tržišnim cijenama. Sam Zakon se više bavi održavanjem zgrada i stanova, a u manjem opsegu socijalnim pravima; što je u suprotnosti s mnogim važnim dokumentima i Ustavom države. Osobe s invaliditetom jesu prioritetna skupina ukoliko nemaju riješeno stambeno pitanje, a uzimajući u obzir broj članova obitelji, socijalni i zdravstveni status. Financiranje stanova kao oblika podrške pokriva država iz budžeta, kredita i donacija. Prosječna cijena najma stana iznosi 200,00 eur-a pri čemu država doplaćuje cijenu stana putem tzv. socijalnog dodatka. Socijalni stanovi se ne mogu kupiti, već ih je moguće zakupljivati na određeni broj godina, a u ovisnosti od uvjeta koje zadovoljava osoba s invaliditetom. Postoji velik broj izgrađenih stanova koje koriste osobe u socijalnom riziku.

Republika Sjeverna Makedonija: Država stalno gradi nove stanove koje daje na korištenje besplatno ili putem najma. Na natječaj za dobivanje stana javljaju se osobe u potrebi. Osobe s invaliditetom na neki način pripadaju prioritetnim skupinama, iako u zadnje vrijeme prevlast imaju pripadnici romske nacionalne manjine. Mnogi dodijeljeni stanovi nisu prilagođeni za osobe s invaliditetom, pa oko toga ima dosta problema. Kriteriji da dodjelu stana uključuju uvjete koji se odnose na imovinski cenzus, biti bez vlasništva nekretnine, socijalne i zdravstvene kriterije. Procedura za dodjelu stanova je iznimno složena i vrlo zahtjevna. Iako se stanovi neprestano grade, većinom je to u manjim gradovima i sredinama, dok u većim gradovima i centrima takva gradnja izostaje. Socijalni stan dodijeljen na korištenje ne može se kupiti tj. prodati. Stanovi se financiranju putem države, donacija i fondova. Ministarstva određuju gdje će se stanovi graditi, a centri za socijalnu skrb donose odluke prema kojima se određuje tko će i pod kojim uvjetima dobiti stan na korištenje. Najčešće se radi o stanovima od 30-50m2, po cijeni najma od 25,00-100,00 eur-a po stanu. Prosječna cijena tržišnog najma stana iznosi 200,00 eur-a. Potreban je jači sustav kontrole za dodjelu stanova.

Republika Srpska (Bosna i Hercegovina): postoji Zakon o socijalnom stanovanju kojim su propisani nosioci aktivnosti, uvjeti za ostvarivanje prava na stan, imovinski cenzus i drugi uvjeti. Problem je što su kriteriji općeniti. Osobe s invaliditetom nisu posebno prioritetna skupina za dodjelu stanova.

Republika Crna Gora: Socijalno stanovanje je definirano Zakonom o socijalnom stanovanju.

Panel raspravu moderirala je Miruna Kastratović, novinarka.

  1. centar znanja zagovara osiguravanje dovoljnog broja primjerenih i pristupačnih socijalnih stanova za zadovoljavanje stambenih potreba svih pojedinaca i skupina koji si stanovanje ne mogu osigurati po tržišnim uvjetima. Također, poziva Vladu RH, regionalne i lokalne vlasti da prepoznaju, podrže i financiraju stambena rješenja za osiguravanje tržišnog i socijalnog stanovanja.

O kampanji „Je li osoba s invaliditetom u RH primjereno stanovanje lutrija?“:

Socijalno stanovanje jedan je od najvažnijih zadataka svake Vlade. Prikladne politike i mjere koje podupiru odgovarajuće stambeno zbrinjavanje presudne su za uravnoteženje i jačanje gospodarskog razvoja stanovanja kako bi čitavo društvo imalo koristi i kako bi se svima osiguralo pristupačno i primjereno životno okruženje, a osobama s invaliditetom neovisno življenje. Mjere koje se poduzimaju moraju biti promišljene, konkretne i usmjerene na ostvarivanje prava na stanovanje u razumnom roku. Republika Hrvatska mora osigurati dovoljno resursa i na prvo mjesto staviti potrebe ugroženih i marginaliziranih pojedinaca ili skupina koje žive u nesigurnim uvjetima stanovanja, osobito osobe s invaliditetom. Cilj kampanje: Donošenje odgovarajućeg pravnog okvira socijalnog stanovanja u Republici Hrvatskoj koji će činiti Zakon o socijalnom stanovanju i Strategija stambene politike RH do 2030.

Ne zaboravimo: primjereno stanovanje je ljudsko pravo, a ne imovina kojom se trguje!

#primjerenostanovanjenijelutrija

8. centar znanja banner
primjereno stanovanje - banner
Međunarodna panel rasprava
Skip to content