Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize je dane 24. i 25 listopada sudjelovao na 27. hrvatskom simpoziju osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem organiziranim od strane Zajednice saveza osoba s invaliditetom (SOIH) u suorganizaciji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Grada Zagreba. Tema simpozija je bila „Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom – „o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti“.
Drugi dan se održala Konferencija „Zajedno znanjem“ pod motom „Nije znanje znati već je znanje znanje dati“ gdje su Centri znanja predstavili trenutne projekte, angažmane i podijelili iskustva. Konferencija se održala u okviru Razvojne suradnje u području centara znanja za društveni razvoj. Na simpoziju je sudjelovalo oko 240 sudionika.
Simpozij je započeo komemoracijskom počasti dr. Zorislavu Bobušu, preminulom predsjedniku SOIH-a, a početni govor je održala sadašnja predsjednica SOIH-a, Marica Mirić. Zatim su se govorima od dr. Zorislava Bobuša oprostile državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa (MROSP), pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak i saborska zastupnica Ljubica Lukačić.
Pozdravne govore prisutnima su zatim održale Marica Mirić, novoizabrana predsjednica SOIH-a, Damira Benc, ravnateljica ZOSI-a, Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnika za zaštitu osoba s invaliditetom Grada Zagreba, Marija Pletikosa, državna tajnica MROSP, Ljubica Lukačić, zastupnica u Hrvatskom Saboru te izaslanica Predsjednika Republike Melita Mulić.
Prvo predavanje pod nazivom „Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2024. – snažna podrška provedbi KPOSI“ je održala Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra MROSP. Ista je sudionike simpozija informirala o navedenom Akcijskom planu koji je donesen temeljem palete strateških dokumenata, a čiji je fokus na izvaninstitucijskim uslugama, širenju mreže usluga te uvođenju inovativnih usluga. Imenovana je zatim sudionike simpozija informirala o pristupačnosti i nedovoljnoj informiranosti osoba s invaliditetom o njihovim pravima, katalogu prava, zdravstvenoj zaštiti, profesionalnoj rehabilitaciji i Nacionalnom planu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Predavanje po nazivom „Opći komentar br. 8 (2022.) o pravima osoba s invaliditetom na rad i zapošljavanje je preko digitalne platforme održao Haydn Hammersley iz Europskog foruma osoba s invaliditetom kojemu je bio osiguran prevoditelj. Isti je prisutne informirao o nužnoj potrebi izjednačavanja plaća i proširenju drugih prava za osobe s invaliditetom.
Pomoćnik ravnatelja ZOSI, Alen Kolar ponudio je prisutnima informacije o osnovi za korištenje poticaja u RH, zakonskoj osnovi EU i usklađenosti poticaja, informacije o subvenciji plaće za osobe s invaliditetom, naknadi dodatnih troškova za zapošljavanje osoba s invaliditetom, informacije o Uredbi o skupnom izuzeću te De minimus potporama.
Predavanje pod nazivom „Zablude i istine o vještačenju osoba s invaliditetom“ održale su Smiljana Podrug, viši vještak specijalist iz Sektora za vještačenje, Službe za medicinsko vještačenje i Tina Tortić, viši vještak, prof. rehabilitator iz ZOSI. Imenovane su sudionicima pružile određena znanja o pojmu vještačenja i samoj praksi vještačenja, zabludama i istinama iz domene vještačenja s primjerima iz prakse, pristupačnom znaku i cestarinama te je vođena diskusija o pripadnosti prava naknade do zaposlenja, odnosno podnošenju zahtjeva za ostvarenje navedenog prava centrima za socijalnu skrb odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Natalija Krajnović, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te povjerenica za etiku u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom održala je predavanje pod nazivom „Članak 27. KPOSI „Rad i zapošljavanje“ – raskorak između teorije i prakse u kojem je informirala prisutne o izazovima članka 27. KPOSI te o iznimnoj važnosti kontinuiranog isticanja diskriminatornih ponašanja u društvu prema osobama s invaliditetom. Imenovana je navodila različite uzroke niske zastupljenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada (nedostatak podrške, procjena rizika…), navodila načine izbjegavanja diskriminacije u postupcima zapošljavanja osoba s invaliditetom te o pojmu i važnosti razumne prilagodbe.
Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnika za zaštitu osoba s invaliditetom iz Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom je prisutnima prikazala mobilnu aplikaciju pod nazivom „Pristupačni Zagreb“ koja je vodič za osobe s invaliditetom kroz Grad Zagreb čije je prvo izdanje objavljeno 2001. godine. Aplikacija obuhvaća oko 2500 objekata iz javnog, privatnog i civilnog sektora koji su kategorizirani ovisno o razini pristupačnosti, dok je aplikacija sada proširena i na autobusna i tramvajska stajališta te staze za slijepe i slabovidne osobe. Ista je govorila o projektu „Obzor 2020“ i pristupačnosti autobusnih i tramvajskih stanica na određenom području Grada Zagreba.
Miren Špek, izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima je prisutnima održao predavanje pod nazivom „Izazovi, pozitivna iskustva i preporuke u pružanju podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela“. Iznosio je informacije o mješovitom sustavu pružanja podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela na području RH, radu Udruge, načinima pružanja podrške i nedostatku pravne pomoći na teritoriju Republike Hrvatske.
Željka Barić, Ravnateljica Doma „Duga-Zagreb“ je održala predavanje pod nazivom „Uloga skloništa u procesu zaštite žrtve obiteljskog nasilja – primjer dobre prakse Dom „Duga-Zagreb“. Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga – Zagreb” je s radom započeo 2007. godine, a imenovana je prisutne informirala o radu navedenog Doma, pravima žrtava obiteljskog nasilja i skloništu kao važnom alatu zaštite navedenih žrtava.
Predavanje pod nazivom „Boćanje kao izazov za osobe s invaliditetom“ je održao Damir Juren, predsjednik Hrvatskog saveza boćanja osoba s invaliditetom. Isti je naveo kako je uz šah, boćanje jedini sport kojim se osobe s težim oblicima invaliditeta mogu baviti. Istaknuo je visoku cijenu opreme i putovanja za osobe s invaliditetom, ali i izvrsne rezultate koje ostvaruju hrvatski sportaši.
Nakon predavanja, uslijedile su radionice pod nazivima „Žene s invaliditetom“ čija je moderatorica bila Gordana Jurčević, SOIH – Mreža žena s invaliditetom i „Mlade osobe s invaliditetom“ čije su moderatorice bile Katarina Strunjak, SOIH – Forum mladih s invaliditetom i Ivanka Jovanović, Nacionalna organizacija osoba s invaliditetom Srbije. Predstavljeni su zaključci s radionica te je organizirana rasprava, a program prvog dana simpozija završen je humorističkim programom realiziranim od strane Amatersko kulturnog umjetničkog društva „Žensko kazalište“, Gornje Jesenje.
Drugi dan održala se Konferencija „Zajedno znanjem“ pod motom „Nije znanje znati već je znanje znanje dati“ gdje su Centri znanja predstavili iskustva i primjere iz prakse iz područja Digitalna Hrvatska, Uključiva i solidarna Hrvatska te Zelena i održiva Hrvatska, svoje trenutne projekte i angažmane. Konferencija se održala u okviru Razvojne suradnje u području centara znanja za društveni razvoj.
Uvodni govor je održala predsjednica SOIH-a, Marica Mirić. Filip Miličević iz MROSP, Uprava za upravljanje operativnim programima Europske unije je prisutnima predstavio Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. kao izazov održivosti. Informirao je sudionike o projektima iz Europskog socijalnog fonda koji se fokusiraju na područje zapošljavanja osoba s invaliditetom, profesionalnim obrazovanjem i usmjeravanjem te socijalnim uključivanjem. Prisutni su također saznali kako je u fokusu MROSP produljiti trajanje projekata s jedne godine natri godine kako bi se oni proveli na što kvalitetniji način.
Sekcije koja su potom uslijedile bile su iskustva i primjeri dobre prakse iz područja Digitalna Hrvatska, Uključiva i solidarna Hrvatska te Zelena i održiva Hrvatska. Stručne službe GONG-a prisutnima je navela primjere dobre prakse u području Digitalne Hrvatske. Blaženka Sečkar predstavila je projekt Pro-NGO koji u fokusu ima kvalitetno upravljanje koje vodi do društvenih promjena. Također, informirala je prisutne o alatima kojima se organizacije trenutno služe za administraciju i financije, a koji su za većinu njihovih potreba nedostatni, dok kreativna rješenja dostupna na hrvatskom jeziku izostaju.
Matej Mikašinović – Komšo iz Gonga predstavio je dvije platforme. Prva je „Imamo pravo znati“ na kojoj se može predati zahtjev za informacije od bilo kojeg tijela financiranog javnim sredstvima i dobiti odgovore. Druga platforma „Popravi.to“ je novi servisni portal za prijavu komunalnih problema.
Iz sekcije Uključive i solidarne Hrvatske sudionici simpozija su poslušali pet predavanja. Prvo je održao Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatska. Prisutni su saznali kako već skoro 5 godina ne postoji Nacionalni program mladih premda o njihovim budućim aktivnostima ovisi društvo. Poražavajuća je činjenica kako se društvo ne bavi mladim osobama, a što su oni aktivniji to više ukazuju na probleme i pritišću donosioce odluka. MMH ima 77 članica od kojih je gdin. Miličević istaknuo Udrugu IKS iz Petrinje.
Drago Lelas iz Udruge MoST predstavio je primjer dobre prakse iz Splita u suzbijanju siromaštva i beskućništva. Krenuli su kao Udruga koja je imala jednu donaciju na početku, a sada imaju 20 donacija na dnevnoj bazi. MoST ima preko 600 aktivnih volontera jer su ljudi solidarni i brzi u svojoj odluci o angažmanu. Prisutni su čuli nešto više o akcijama „O La La“ gdje građani 365 dana kuhaju večere za beskućnike. Gdin. Lelas je istaknuo kako je sustav spor i administrativan te udruge uvelike ovise o svojim građanima.
Tatjana Vukadinović iz Saveza udruga Klubtura rekla je nešto više o udrugama članicama i programima koje provode. Članice međusobno provode programsku razmjenu i kulturne radionice i manifestacije.
Danijela Perić iz 9. Centra znanja rekla je nešto više o znanju stečenom iskustvom. Imali smo prilike čuti o aktivnostima u kriznim situacijama koje provode 14 članica 9. Centra znanja, kao i o humanitarnim akcijama. Glavna nit vodilja im je solidarno i odgovorno.
Vojin Perić iz Hrvatskog saveza slijepih predstavio je perspektivu Pristupačne zajednice za slijepe osobe. Slijepe osobe su uskraćene za svakodnevni život – pa tako ne postoji mtoken za slijepe osobe kao ni taktilne stazu u trgovačkim centrima. Perić je također istaknuo kako kvartovi po Zagrebu nisu prilagođeni jer semafori nemaju zvučne signale. Zaključak je da nema inkluzije bez prilagođene i pristupačne infrastrukture.
Marica Mirić iz SOIH-a nam je približila perspektivu Pristupačne zajednice za osobe s tjelesnim invaliditetom. Bitno je zagovarati univerzalni dizajn koji će biti trans generacijski. Također je bitno zagovarati i isticati razumnu prilagodbu na radnom mjestu za osobe s invaliditetom jer pristupačnost je ljudsko pravo.
Ivona Divić iz Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba je predstavila Pristupačnu zajednicu za gluhe i nagluhe osobe. Sudionici su imali priliku čuti o projektu „Rasvijetli mi Konvenciju“ kojim se Konvencija o pravima osoba s invaliditetom prevela na hrvatski znakovni jezik. Također je gđa. Divić predstavila platformu Slavica koja služi kao online platforma za prevođenje znakovnog jezika na daljinu.
Sekciju Zelene i održive Hrvatske predstavili su Matko Šišak iz ZMAG-a i Gordana Klarić iz Zelene akcije. Matko Šišak dotaknuo se početaka ZMAG-a 1999. godine. U fokusu ZMAG-a su radionice i edukacije, a naglasak je na permakulturi pa su tako pokrenuli projekt „Društvena banka sjemena“ koja ima za cilj doprinijeti jačanju i poboljšavanju lokalnog sjemenarskog sustava te očuvanju što veće raznolikosti kultiviranog bilja, s naglaskom na tradicijske i autohtone sorte. Za vrijeme potresa krenuli su s volontiranjem u kriznim situacijama. Šišak volontiranje je nazvao „festivalom ljudskosti“ jer su se volonteri okupili i krenuli u obnovu potresom zahvaćenih manjih mjesta oko Petrinje.
Gordana Klarić iz Zelene akcije rekla je više o Zelenom telefonu koji postoji već 30 godina, a čija svrha je prijava okolišnih problema. Čuli smo primjere devastacija zelenih otoka, kao što je na primjer glomazni otpad u Ježdovcu.
Završnim govorom, Marica Mirić, predsjednice SOIH-a je dala kratki presjek zaključaka simpozija/konferencije – udruge i savezi nisu zadovoljni modelima prijave projekata, potrebno je težiti ka otvorenom tržištu rada kao modelu inkluzije i razumne prilagodbe. Izrazito je važno uključiti osobe s invaliditetom na tržište rada kako bi imali mogućnosti pokazati svoje mogućnosti, sposobnosti i kapacitete.
