11. Europski kongres mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama

Od 20. do 23. rujna 2017. godine u Luxembourgu je održan 11. Europski kongres mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama (11th European Congress Mental Health in Intellectual Disability).

Tema Kongresa bila je Bolje mentalno zdravlje za osobe s intelektualnim teškoćama, a obuhvaćene su sve skupine od dječije dobi do odrasle populacije. Posebni simpoziji održani su na temu mentalnog zdravlja formalnih i neformalnih pružatelja skrbi osobito onih koji tu skrb pružaju u opegu od 24 stata. Koliko su nam izazovi slični pokazlo nam je izlaganje kolega iz australije koji su došli do gotovo identičnog načina rješavanja nedostatka usluga u svojoj zemlji kao što smo mi proveli u Hrvatskoj kroz projektne aktivnosti. No važno je da su mjerenjim dobili vrlo slične rezultate našima.

Na kongresu je bilo sveukupno 510 sudionika iz 24 zemlje (uključujući sve kontinente), iz Hrvatske su bile 4 sudionice.

Osim s kolegema iz Australije uspostavili smo kontakte sa stručnjacima iz Nizozemske i Belgije, kao i s kolegama iz susjedne Slovenije.

Plaćanjem dvije kotizacije (Gordani Karlovčan i Tamara Kralj) za sudjelovanje na kongresu HSUCDP je omogućio i predstavljanje jedinog rada iz Hrvatske, a pod nazivom: Challenges of Home-Based Service for Children with Developmental Disorders: Challenging Behavior and Parenting Stress; Karlovčan, G., Kralj, T. i Kramarić M.

Sažetak rada objavljen je u Journal of Mental Health Research in Intellectual Disabilities, Vol.10, Sup.1, 2017.

U radu je prikazan dio rezultata projekta Osnaživanje obitelji i djece s teškoćama u razvoju nositelja Hrvatskog saveza udruga dječje i cerebralne paralize.

Temom rada obuhvaćeni su izazovi stručnog rada u obiteljima koji se odnose na ponašajne probleme djece s razvojnim teškoćama i roditeljski stres. U istraživanju je sudjelovalo 34 roditelja koji su ispunili Ljestvicu ponašajnih problema djece predškolske dobi (CBCL) i Indeks roditeljskog stresa (PSI) na početku te na kraju, nakon 12 mjeseci usluge stručne podrške u obitelji. Rezultati su pokazali da je kod djece s poremećajima iz autističnog spektra došlo do smanjenja ponašajnih problema za 33%, dok su se kod ostale djece ponašajni problemi smanjili 25%. Roditelji su nadalje procijenili da se njihova razina stresa prosječno smanjila 8%; ukoliko se gledaju zasebno majke i očevi, kod majki je smanjenje bilo 11% dok je kod očeva 4%.

Najveći doprinos stručne podrške u obitelji prepoznao se u osnaživanju roditelja, edukaciji kako prepoznati djetetove potrebe, uzroke nepoželjnih ponašanja i ponašajnih problema te kako ih spriječiti ili riješiti. Tjednom stručnom podrškom (rehabilitatori i psiholog) u obitelji te roditeljskim radionicama roditelji su stekli vještine koje im omogućavaju da se uspješno nose s razvojnim osobitostima svoje djece, koje ujedno i smanjuju njihovu razinu stresa.

Rad je izazvao interes kolegica i kolega, te smo dobili priliku razmjene iskustva.

Tamara Kralj i Gordana Karlovčan

Comments are closed.